Današnja ruta je nastala nepresušnom ispiracijom karlovačkim rijekama i različitim mogućnostima njihova obilaska. No, polazišno-odredišnu točku, ili točnije parkiralište, nismo mijenjali. To je parking iza velikog gradskog parka, pored Hotela Lana Korana, gdje odrađujemo i odlične okrjepe nakon vožnji, kao i blizina prekrasno uređenog kupališta – Foginovog kupališta.
Karlovac je jedini grad koji se može pohvaliti službenim riječnim kupalištem registriranim pri Lučkoj kapetaniji – kupalište Foginovo – dobitnik Zelenog cvijeta i Turističkog cvijeta, u samom centru grada Karlovca na rijeci Korani. Ovo kupalište je uredio Dragutin Fogin koji je još davne 1928. godine kupio obraslo zemljište na Korani te na njemu uredio gradsko kupalište, a s upravom željeznica u Zagrebu uspio je dogovoriti da svake nedjelje vozi vlak kojim su na kupanje dolazili Zagrepčani. Još krajem 19. stoljeća, analize su pokazale da je koranska voda ljekovita i tada je plaža vrvjela gostima željnima odmora, osvježenja i – zdravlja. Odličan primjer kako se i čista rijeka usred grada može iskoristiti za rekreaciju, druženje i osvježenje, te je pravi spas za sve one koji nisu u mogućnosti otići na neku od jadranskih plaža i spasiti se od nesnosnih vrućina.
‘Ajmo malo o samoj ruti. Start smo opisali, nakon toga u smjeru zapada prema Mrežnici, prelaskom prvog mosta, u smjeru Duge Rese. Mrežnica je na tom dijelu prekrasna, mirna i smaragdno zelena. Ovdje smo je presli dva puta, dakle još dva mosta, od pet ili malo više danas, jer bilo ih je i lokalnih, preko nekih potoka, ali definitivno tri od četiri karlovačke rijeke.
Mrežnica je rijeka u Hrvatskoj, lijevi pritok rijeke Korane. Izvire kod Slunja u Kordunu, a ulijeva se u Koranu kod Karlovca. Duljine je 64 km i vrlo uskog porječja površine 64 km², stješnjenog između porječja rijeka Dobre i Korane. Rijeka Mrežnica primjer je rijeke u kršu; dio je crnomorskog slijeva, odnosno poriječja Save. Kao i druge rijeke u kršu vrlo je osjetljiva na djelovanje čovjeka, osobito ako se uzme u obzir da se na rijeci nalaze 93 sedrene barijere. Kako je sustav podzemne cirkulacije u kršu izrazito teško odrediti nemoguće je sa sigurnošću predvidjeti kakve će promjene uzrokovati ljudski utjecaj. Danas, kada mnogi krajevi Hrvatske vide u turizmu nadu za gospodarsko oživljavanje, proglašenje Mrežnice parkom prirode imalo bi veliku važnost. Po količini vodene mase jača je od Dobre, ali obzirom na položenost dna i mali pad čini splet jezera i slapova s razmjerno malim protokom vode. Rijeka Mrežnica je bez sumnje jedan od najljepših i najzanimljivijih vodotoka hrvatskog krša. Nakon Duge Rese, napuštamo Mrežnicu i u Mrežničkom Varošu krećemo put Belajskih Poljica i Ledvenjaka, gdje se susrećemo sa rijekom Dobrom. Na polovini naše rute, prelazimo preko iste i radimo prvu okrjepu u Restoranu Karan, na Korani.
Malo o Korani:
Korana izvire u Plitvičkim jezerima. Voda potoka Plitvice obrušavajući se preko stijene visoke 78 m tvoreći amfiteatar Velikog slapa, najvišeg slapa u Hrvatskoj, zajedno s vodom nastaloj prelijevanjem vode iz jezera u jezero (najniže Novakovića Brod), tvori slapište visine 25 m Sastavke kojima započinje rijeka Korana.
Dugačka je 134,2 km od izvora do ušća u rijeku Kupu u Karlovcu. Pripada crnomorskom slivu i nije plovna. Na mnogim dijelovima Korana protiče kroz slikovite, vapnenačke kanjone visoke stotinjak i više metara. Ovi kanjoni obrasli su bukovom šumom ili su ogoljeli. U gornjem toku nalaze se slikovite pećine.
U Slunju na utoku Slunjčice u Koranu nastali su zanimljivi slapovi Rastoke. Kod Karlovca se u Koranu ulijeva Mrežnica, a u Tržcu u Bosni i Hercegovini se u nju ulijeva rijeka Mutnica.
Nastanak njenog imena nije još razriješen. Po nekima je ime Korane izvedenica iz riječi “kora” (biljaka), po drugima je ime nastalo iz imena “Gorana”, tj. označava vodu koja teče iz gore, a neki Koranino ime povezuje s njezinim koritom omeđenim liticama koje su oštro i duboko usječene u tlo. Neki je također povezuju s indoeuropskim korijenom *krews (hladan, odatle riječ kristal).
Nastavljamo državnom cestom nekih 1,5 kilometar, nije baš ugodno, ali tako je tek nekih 500 metara, kada sa desne strane počinje nogostup na početku Cerovca Vukmanićkog. U samom mjestu skrećemo desno i uzbrdo, a nakon prvog uspona skrećemo sa ceste na makadam oko ogromnog vojnog kompleksa Cerovac, kojeg zaobilazimo i ulazimo u Knez Goricu, gdje se danas moglo vidjeti mnogo automobila stranih registracija, koji su pokušavali naći izlaz iz prometnog kolapsa od Lučkog do Bosiljeva, zbog najjačeg turističnog vikenda ove koronske godine. U samom mjestu opet ulazimo na makadam i divnu, hladom obgrljenu šumicu, i livade prema Popović Brdu.
Odlična cesta sa još nekoliko zahtjevnijih uspona, ponudila je pravu poslasticu, zbog koje se negdje oko Popović Brda isplatilo stati. Crne, zrele i slatke divlje kupine. Nešto smo odmah pojeli, no nabrali smo pun bidon od 950 ml, koji smo za tu priliku ispraznili.
Slijedio je završni spust od 5-6 kilometara i već poznata ruta u blizini Kupe, do koje nismo ovoga puta skretali, makadamskim putem, koji vodi do ušća Korane u Kupu. Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom. Područje uz rijeku Kupu naziva se Pokuplje.
Rijeka Kupa izvire iz krškog jezerca tirkizno zelene boje u Nacionalnom parku Risnjak kod mjesta Razloge u Gorskom kotaru. Oko 100 m nizvodno s desne strane prima vodu povremenog bujičnog potoka Krašićevica, a dalje s lijeve strane povremenog toka Sušice i skreće prema sjeveroistoku, te zatim prema sjeveru. Ispod izvora Kupa je brza rijeka, dok se nakon nekoliko kilometara smiruje i postaje mirna rijeka ispresjecana mnogim umjetnim slapovima koji su u povijesti služili za pokretanje vodenica: mlinova i pilana. Granična rijeka postaje na ušću lijeve pritoke Čabranke u Kupu.Kupa u Brodu na Kupi. Sa desne strane pridružuje joj se Kupica, a na lijevoj obali je Slovenija.
U svom gornjem toku, Kupa se probija kroz šumovit kanjon. Na nekim se mjestima kanjon proširuje te se tamo nalaze plodne njive i polja. Sljedeća veća rijeka koja se ulijeva u Kupu je Lahinja.
Kupa kod Ozlja ulazi u svoj ravničarski tok. Zatim stiže do Karlovca gdje se s desne strane ulijeva rijeka Dobra te ubrzo nakon toga i Korana koja već nosi vode Mrežnice. Kasnije se u Kupu još ulijevaju rijeke Kupčina s lijeve i Glina s desne strane. Kod Petrinje se ulijeva Petrinjčica. Nedaleko svog ušća u Savu kod Siska u Kupu se s lijeve strane ulijeva još rijeka Odra. Ukupna dužina toka rijeke Kupe je 296 km.
Nakon prelaska avanturističkog drvenog mosta preko Korane, nizvodno od pontonskog mosta za pješake, a ispod opisanog kupališta, prelaskom službeno petog mosta preko treće rijeke, završila je točno 44 kilometra duga ruta, sa malo više od 300 metara uspona, i bilo je vrijeme za pravu okrjepu, u našoj bazi, u restoranu hotela Lana Korana. Sve pohvale kuharicama i svom osoblju, koje su uglavnom žene i znaju što rade. Tatjana je danas odabrala fish&chips, na koranski način, miks pohanih filea riječnih riba i domaći mladi krumpir, a ja sam odabrao malu platu, ručno rađenih (uključujući pecivo) hamburgera. Sve savršeno i za svaku preporuku.
Dnevnik jednog runnera - maratonca, hikera i bikera 