Delnice: Crni lug – Mrzla Vodica – blizu Lokve i nazad

Gorski Kotar uvijek iznova privlači sa svojim vizurama, nepreglednim šumama crnogorice i lijepim i ne previše prometnim cestama, na kojima se smjenjuju uzbrdice i nizbrdice. U Delnicama također žive nama dragi ljudi, te smo odabrali ovaj miran gorski gradić za polazište naše subotnje rute, također iz razloga da se sa njima tamo nađemo popodne, tijekom obavezne okrjepe.

Vidljivo iz profila ove rute je da je zahtjevna, ima četiri bitna uspona, sa ukupno preko 650 metara istog na nešto manje od 50 kilometra (48,68). Odlučili smo stajati iza svakog uspona, dakle na nekih 12, 24 i 36 kilometara, radi odmora i koncentracije prije dugih i brzih spustova.

Planirana ruta je vodila od samih Delnica, preko Crnog Luga, zatim preko mosta u Mrzloj Vodici, na jezeru Lokve, zatim usponom na prijevoj Ravno Podolje (928 m/nm), trasom predivne Lujzijane, zatim spajanjem na D3 i istom iznad Fužina, pored Hrvatskog sanjkaškog centra “Jezero”, iznad Lokvi, do Delnica. Idemo redom.

Parkirali smo pored stadiona u Delnicama, gdje se nalazi i klizalište za zimske mjesece, parkinga ima dovoljno i ne naplaćuje se. Rutom krećemo brzo do periferije ovog predivnog gradića. Sveobuhvatno područje Grada, nalazi se na visoravni prosječne visine od 700 do 900m koju okružuju brda i iznad 1500m nadmorske visine. Najniža područja mjere visinu od 210 (Kupska dolina), a najviša 1528 metara (Nacionalni park Risnjak). Iako ta prirodna osobitost upućuje na izrazitu raznolikost područja; reljef je izrazito kontinentalnog karaktera, a klima planinska.

Delnice su bile pod vlašću obitelji Frankopan, a nasljednim ugovorom , 1544. postaju vlasništvo Zrinskih. Kraj je opustošen i raseljen za vrijeme turskih razaranja, a ponovno naseljavanje započinje u 17. stoljeću kada obitelj Zrinski dovodi stanovništvo (koje koristi kajkavski izričaj) iz svojih pokupaljskih imanja: ČabraBroda i Gerova. Nastaju nove Delnice na nešto nižem lokalitetu kojima upravlja Petar Zrinski od 1649. do 1670. godine te zajedno s bratom Nikolom donosi kraju organizirani promet i trgovinu, a time i napredak. Osnovana je i katolička župa.

srednjem vijeku Delnice su bile dio Modruške župe. U 16. stoljeću su opustjele uslijed prodora Turaka i razvoj je stao sve do izgradnje cesta Karoline (18. stoljeće) i Lujzijane (19. stoljeće) te željezničke pruge Karlovac – Rijeka.

Nakon izlaska na zapadnom dijelu Delnica, ulazimo u šumu podno Japlenškog Vrha, makadamom u dužini od nekih tri kilometra, koji me podsjetio na ceste u okolici našeg dragog Samobora. Dolazimo do županijske ceste br. 32, koja nas vodi prema Crnom Lugu, preko prvog uspona, koji je ujedno i najblaži i najniži, za zagrijavanje, a dio je odlično označenih ruta oko Delnica, koje se mogu naći na http://www.delnicebikeandhike.com/.

Slijedio je drugi uspon, nakon Crnog Luga, uz pogled na Risnjak, cestom koja nije bila prometna, zbog djelomične rekonstrukcije te je bila zabranjena za promet automobilima. Uz cestu su divna odmorišta, a kasnije smo saznali da smo lako mogli vidjeti i medvjedicu sa mladima koja dolazi na pojilo, kod tzv “korita”. Nismo je vidjeli.

Spust nas je doveo do prekrasnog Jezera Lokve, i mosta preko istog u mjestu Mrzla Vodica. Lokvarsko jezero je umjetno jezero koje je nastalo kada je rijeka Lokvarka zaustavljena u radnim akcijama, koje su trajale neprestano od 1952. do 1955., a negdašnju zelenu dolinu s naseljem i 3 pilane, te nekoliko kilometara popularne goranske ceste Lujzijane, prekrilo je zeleno-plavo umjetno jezero duboko 40 metara. Obitelji naselja Srednji jarak, koje su se naselile na tom mjestu nakon izgradnje Lujzijane 1805., zauvijek su iseljene. Premda je Lokvarsko jezero umjetno jezero, ono se skoro savršeno uklopilo u prirodni okoliš prelijepih goranskih crnogoričnih šuma, pa danas predstavlja iznimnu turističku atrakciju i omiljeno je mjesto športaša i rekreativaca. Na jezeru je održano I. svjetsko prvenstvo u podvodnoj orijentaciji, te brojne međunarodne veslačke regate, a od 1978. ovdje se održava tradicionalni susret planinarabiciklista i ostalih ljubitelja prirode pod nazivima POJ i BOJ (pješice ili biciklom oko jezera). Lokvarsko je jezero i omiljeno boravište ribiča, jer je bogato klenomšaranom, karasom, pastrvama i drugim vrstama riba. Pedantni ribiči su zabilježili da je baš u Lokvarskom jezeru 1973. ulovljena najveća riječna pastrva u svijetu, teška nevjerojatnih 25,40 kilograma. Lokvarsko jezero se nalazi u blizini mjesta Lokve.

Slijedio je najzahtjevniji uspon, trasom predivne Lujzijane, na prijevoj Ravno Podolje (928 m/nm), gdje smo u susret sreli mnoge ozbiljne bicikliste na svojem treningu. Doživljaj uspona ovom predivnom cestom je vrhunski, pogotovo što se cijelo vrijeme nalazite iznad 800 m/nm, okruženi crnogoricom, koja otvara dišne puteve i puni krvotok kisikom! A Lujzijana, povezivala je Rijeku s Karlovcem preko Grobničkog polja, Kamenjaka, Gornjeg JelenjaLokavaDelnicaSkradaStubiceSeverina na KupiNetretića i Stativa. Duljina Lujzijane iznosila je 18 austrijskih milja (1 milja = 7,585 km). Bila je široka oko 8 m (26 Wiener Fuß; 1 Fuß = 0,31 m). To je bila najkraća prometnica između Rijeke i Karlovca, te jedna od najmodernijih u cijeloj monarhiji.

Nakon savladavanja najviše točke naše rute, slijedio je predivan spust, na kojem smo naravno jurili, odličnim asfaltom, sve do spajanja na najprometniji dio naše trase, državnu cestu D3, kojom smo išli do kraja naše rute.

Neposredno nakon spajanja na D3, i savladavanja posljednjeg ozbiljnog uspona, već nakon nekoliko kilometra potpuno novim asfaltom, sa lijeve strane je jedino zaostalo gradilište na ovom dijelu rute, gdje se uređuje sanjkalište Hrvatskog sanjkaškog centra “Jezero”. Izgleda predivno iz zraka, a pogled sa starta ostavlja bez daha, jer vidite veći dio Lokvarskog jezera.

Posljednjih 7-8 kilometra je najbrži dio rute, spust prema južnom ulazu u Delnice, prema spoju sa autoceste i tu smo i postigli najveću brzinu na ruti od preko 50 km/h. Sve u svemu, vrlo interesantna, zahtjevna, ali ruta koja vam vraća sa oduševljenjem zasluženih spustova nakon zahtjevnih uspona, krajolik koji oduzima dah, i boravak u još uvijek sačuvanoj prirodi Gorskog Kotara, između 700 i 930 m/nm. Neprocjenjivo!

Parkiranje pred samu gradsku upravu u Delnicama

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.