I opet…i opet, nešto dobro od ove Corone je vrijeme dobijeno za sebe, za obitelj! I tako, Žumberak je nepresušan izbor novih ruta.

Područje Žumberka i Samoborskog gorja 28.svibnja 1999. odlukom Hrvatskog sabora proglašeno je zaštićenom prirodnom vrijednošću: Parkom prirode. Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima. Ima i znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu namjenu.
Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje obuhvaća oko 333 km². Osnovni mu je cilj zaštititi i promovirati prirodne i kulturne ljepote i vrijednosti toga kraja.

Krenuli smo iz područja mjesta Sopote, na raskrižju prema Kekićima. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine u naselju Sopote živi 7 stanovnika i to u 3 kućanstva! Krenuli smo istočnom rutom do starog znanca, vrha Pliješ, nekih 4,5 km udaljenim od našeg starta. Visina 977 m/nm, čisto dobro za udisanje svježeg zraka.

Inače, područje iznad 850 m/nm je bogato običnom borovicom. Obična borovica ili šmrika raste kao grm. Obzirom na veličinu, oblik, rast i oblik iglica, šmrika je vrlo promjenljiva biljka. Igličasti listovi stoje po tri u pršljenu. U početku su svijetlozelene boje, a poslije potamne. S gornje strane lista nalazi se plavkasto-bijela crta. Listovi su dugački 8 do 10 mm. Muški cvjetovi su žuti i nalik klasu, a ženski su cvjetovi češeri s izgledom boba. Plod je crna, modrikastim prahom posuta bobica, što dozrijeva tek druge godine u jesen. Svi dijelovi borovice imaju fini aromatičan miris. Plodovi su gorko-slatkog okusa, a iglice gorke i smolaste. Osnovni sastojci biljke: plodovi sadrži eterično ulje (Aetheroleum Juniperi bacarum). Sadržaj eteričnog ulja u drogi uglavnom iznosi do 0,5 do 2 %. Zavisno od porijekla i vremena berbe može sadržati i do 2,5 %. Glavni sastojci eteričnih ulja su: izobroneol, kadinen, pinen, kamfen, terpentinski alkohol, kamfor borovice i još neke dodatne supstance u manjim količinama. Sadrži i gorke tvari (amara), taninglikozid juniperin, dosta invertnoga šećera, tanine, vosak, mravlju i octenu kiselinu. Također soli jabučne kiseline. Prema nekim izvorima sadrži kalcij, kalij i mangan. Ide odlično uz gin, koji se i dobija u osnovi destilacijom iste.

Na povratnom dijelu rute od desetak kilometara, odabrali smo lijep, šumski put prema planinarskoj kući Vodice, mjestu današnje pauze za ručak. Planinarska kuća Vodice nalazi se iznad Sošica, ispod vrha Pliješa (977 m), uz šumsku cestu Sošice – Kostanjevica. To je jednostavna prizemnica s kuhinjom, blagovaonicom i dvije spavaonice. Vozilom se može doći do kuće mak. cestom iz Sošica. Dom se nalazi na 850 m/nm. Put smo nastavili prema Sopotskom slapu, ovoga puta odozgo, spuštajući se uzduž samih krakova buduće Kupčine.

Kad čovjek pomisli da zna sve o Samoboru i njegovim atrakcijama, tu je uvijek još pokoje iznenađenje. Na primjer, slabo je poznato da je to jedan od najvećih slapova u Hrvatskoj, koji se smjestio u Žumberačkoj gori. Samo 3 kilometra sjeveroistočno od Sošica.

Nalazi se na izuzetno visokih 700 metara nadmorske visine, a kaskadama je podijeljen na tri dijela ukupne visine 40 m kroz koje se voda slijeva u livadu u podnožju. No, prije toga svojom silinom pokušava pokrenuti vodenicu koja je smještena ispod slapa, stvarajući prizor usred bajkovite šume kojem se malo tko nadao.

Cestom prema našem polazištu koja vodi od Sopota prema Tomaševcima, dolazimo do završnoj dijela naše rute, gdje smo olakšani ostavljanjem ruksaka i štapova, obišli obližnje selo Kekići. U Kekićima se nalazi kapela sv. Ćirila i Metoda izgrađena 1933. g. Duga je 6 m, široka 4,70 m, a visoka 6.50 m. U zvoniku ima jedno zvono težine 101 kg. Kod kapele se nalazi groblje na čijem ulazu piše: “Čovječe, sjeti se što si!”